Trag hrvatske kulture u Njemačkoj

Richard Thomas, u ime Rotary Cluba Wittenberg, predstavio je 26. lipnja spomen-ploču Matiji Vlačiću Iliriku, u povodu 500. obljetnice njegova rođenja. Spomen-ploče čuvaju sjećanje na istaknute građane ili goste grada na fasadama njihovih domova, mjesta rada ili četvrti, a imaju dugu tradiciju u Wittenbergu. Prva takva ploča postavljena je još 1845. Lokalni Rotary Club obvezao se na ovu zadaću sredinom 1990-ih.

Spomen-ploča Matiji Vlačiću Iliriku postavljena 2020. u Wittenbergu,
gdje je Vlačić Ilirik boravio od 1541. do 1549.

Matija Vlačić Ilirik (3. ožujka 1520, Albona, Istra–11. ožujka 1575, Frankfurt a. M.) boravio je Wittenbergu od 1541. do 1549. Školovao se u Veneciji i Njemačkoj, a 1544. na gradskom protestantskom sveučilištu postaje magistar slobodnih umijeća te profesor hebrejskog jezika. Od 1549. otvoreno istupa kao idejni pokretač borbe protiv pape i cara, zbog čega je često proganjan. Napisao je oko 200 radova, od kojih su mnogi ostali neobjavljeni. Glavni je organizator i jedan od urednika monumentalne Crkvene povijesti (Ecclesiastica historia, Basel, 1559–1574), poznate i pod naslovom Magdeburške centurije (Centuriae Magdeburgenses). U tom djelu daje se kritička povijest kršćanstva, s elementima opće povijesti, do uključivo 13. stoljeća, u dvanaest svezaka. Najzrelije i najopsežnije mu je djelo Ključ Svetog pisma (lat. Clavis Scripturae Sacrae seu de Sermone Sacrarum literarum, Strasbourg, 1567), u kojem se potvrdio kao tvorac protestantske hermeneutike i hermeneutike uopće. To je zapravo enciklopedijski rječnik hebreizama, koji je postao temeljnim djelom protestantskog tumačenja Biblije, u kojem je ustvrdio da je „povijest temelj poučavanja“ (historia est fundamentum doctrinae). U Magdeburgu Matija Vlačić započinje s pisanjem djela kojim potiče i ohrabruje sljedbenike protestantizma u borbi za istinu, koja se prema Vlačiću odvijala na području osobne spoznaje, u primjeni istine u vlastitu življenju i djelovanju. U toj borbi za spoznaju istine slagao je katalog svjedoka, kršćanskih mislilaca i pisanih dokumenata koji su na tom putu istine bili svjedoci kršćanske povijesti i koji su se do piščeva doba suprotstavljali papi (Catalogus testium veritatis, qui ante nostram etatem reclamarunt Papae, Basel, 1556). Katalog svjedoka istine najčitanije je i najviše puta prevođeno i tiskano Vlačićevo djelo, za njegova života tiskano dva puta. Spomen-ploča Matiji Vlačiću Iliriku napravljena je zahvaljujući sponzorstvu Luke Ilića, člana Hrvatske kulturne zajednice / Ogranka Matice hrvatske u Wiesbadenu.